„Ovim paketom izmjena bit će obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika. To znači da će predložene izmjene obuhvatiti više od tri četvrtine, odnosno gotovo 76% svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini“, istaknuo je ministar Medved te dodao kako je predloženim izmjenama i dopunama zakona o kojima je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju o. g. bilo obuhvaćeno njih samo oko 3 i pol %
U Ministarstvu hrvatskih branitelja održana je konferenciju za medije na temu nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji su od danas u e-savjetovanju.
O izmjenama i dopunama dvaju zakona, koje je najavio predsjednik Vlade Andrej Plenković 5. kolovoza u Kninu, govorili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, kao državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić te ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak.
Jasna poruka konzistentnosti naše politike i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim i stradalnicima Domovinskog rata
U uvodnom obraćanju ministar Medved naglasio je da se najavljenim izmjenama i dopunama, između ostaloga, ukidaju smanjenja mirovina hrvatskih branitelja koje je uvedeno 2002. godine: „Radi se o trećem umanjenju kojega naša Vlada ukida, nakon što smo 2017. ukinuli smanjenje iz 2014. te 2024., kada smo ukinuli smanjenje iz 2010. godine. Ukidanje i ovog posljednjeg umanjenja jasna je poruka konzistentnosti naše politike i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim i stradalnicima Domovinskog rata“.
Osvrnuo se na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, dodavši da je još 2016. godine u snažnom partnerstvu s udrugama iz Domovinskog rata reguliran niz bitnih pitanja u pogledu statusa i prava iz mirovinskog osiguranja za hrvatske branitelje.
Prateći njihove potrebe i primjenu zakona, podsjetio je da se taj zakon mijenjao i dopunjavao u tri navrata -2019., 2021. i 2023. godine, te dodao da je najnoviji Nacrt prijedloga zakona rezultat kontinuiranog praćenja, analize i prilagodbe prava aktualnom stanju i potrebama hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.
„Sveobuhvatnim pristupom osigurat ćemo pravednije vrednovanje sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, tako da će se visina mirovine određivati prema duljini sudjelovanja u obrani, uz posebna naglasak na sudjelovanje u borbenom sektoru“, kazao je ministar Medved te dodao da se primarno vrednovao borbeni sektor, a predloženim izmjenama zakona obuhvaćen je i neborbeni sektor, no s nižim uvećanjem u odnosu na borbeni.
Potom je izvijestio o ukupnom broju hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata umirovljenih po različitim zakonskim propisima koja reguliraju prava iz mirovinskog osiguranja.
Prvim prijedlogom oporbenog kluba zastupnika velika skupina hrvatskih branitelja nije bila obuhvaćena
Trenutačno je u mirovini 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Od toga je njih 95.359 umirovljeno prema ZOMO-u odnosno prema općem propisu, a dio njih i prije Domovinskog rata.
„Ovdje se moram osvrnuti na raspravu u Hrvatskom saboru u lipnju o. g. i prijedlog oporbenog kluba zastupnika, kojim ova skupina hrvatskih branitelja uopće nije bila obuhvaćena“, istaknuo je Medved.
Dodao je da je 68.269 hrvatskih branitelja umirovljeno je prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a, od kojih je 59.068 korisnika najniže mirovine.
„Kod ove kategorije želim naglasiti da smo već na početku našeg mandata 2016. godine prepoznali važnost vrednovanja sudjelovanja u borbenom sektoru i regulirali njihov status uvažavajući tu činjenicu“, kazao je ministar Medved te naglasio da su već tada regulirali snižavanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na način mjesec dana sudjelovanja u borbenom sektoru je mjesec dana raniji odlazak u mirovinu i uveli smo povećanje najniže mirovine ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.
„Konkretno, ako je nekom hrvatskom branitelju mirovina koju ostvaruje temeljem rada niža od najniže braniteljske mirovine, ima pravo na najnižu braniteljsku mirovinu koja je sukladno ZOHBDR-u u prosjeku veća za 7%“, dodao je.
Istaknuo je da 72.636 osoba prima mirovinu isključivo prema ZOHBDR-u, a među njima su hrvatski ratni vojni invalidi i 15.633 članova obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Prema Zakon o DVO, OSO i PS mirovinu prima 27.836 hrvatskih branitelja, a prema posebnim propisima umirovljeno je njih 1.317, među kojima su vatrogasci, saborski zastupnici, bivši politički zatvorenici, radnici u tvornici azbesta, pomorci...
Predložene izmjene i dopune obuhvatit će gotovo 76% umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji
Kako je kazao ministar Medved, predloženim izmjenama i dopunama ZOHBDR-a obuhvaćeno je 173.468 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, odnosno više od 65% svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su trenutno u mirovini po različitim osnovama.
„Kad tome pridodamo i 27.836 hrvatskih branitelja koji ostvaruju mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ovim paketom izmjena bit će obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika. To znači da će predložene izmjene obuhvatiti više od tri četvrtine, odnosno gotovo 76% svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini“, istaknuo je Medved te dodao: „I ovdje se moram osvrnuti na predložene izmjene i dopune zakona o kojima je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju o. g., a kojim je bilo obuhvaćeno samo oko 3 i pol % hrvatskih branitelja.
„Ovim izmjenama povećavamo i naknadu plaće za 368 njegovateljica i njegovatelja HRVI 100 % I. skupine. To je važno jer je naknada koju danas primaju, nakon oporezivanja, niža od minimalne neto plaće u RH. Istodobno, naši najteži ratni vojni invalidi sve su stariji i trebaju sve više pomoći i njege. Time raste i odgovornost te opseg posla njihovih njegovatelja, zbog čega je nužno primjerenije vrednovati njihov rad“, kazao je ministar Medved te se potom osvrnuo i na financijski učinak predloženih izmjena i dopuna zakona.
„Kao odgovorna Vlada, u pripremi ovih prijedloga izmjena i dopuna dvaju zakona vodili smo računa i o financijskim učincima njihove primjene. Za izmjene i dopune ZOHBDR-a po svim predloženim mjerama za primjenu od 1. siječnja 2027. osigurat ćemo 61,5 mln eura, a za primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba 27 mln eura, što sveukupno iznosi 88,5 mln eura“, zaključio je ministar Medved.
Izmjenama Zakona oko 34 tisuće korisnika ostvarit će prosječno 70 eura veću mirovinu
Vlada predlaže izmjene zakona kojima dodatno jača mirovinska prava pripadnika vojske, policije i sigurnosnih službi, najavio je ministar Alen Ružić.
U skladu s politikom Vlade RH usmjerenom na kontinuirano jačanje mirovinskih prava i socijalne sigurnosti građana, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pripremilo je izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Predložene izmjene usmjerene su na snažnije vrednovanje osoba koje su tijekom svog radnog vijeka obavljali poslove od posebnog značaja za zaštitu nacionalne sigurnosti, obranu države, javni red i sigurnost građana, pojasnio je ministar Ružić.
Najznačajnija promjena odnosi se na čl. 9.a kojim će se ukinuti smanjenje mirovina od 8 do 20 posto uvedeno 2002., čime će oko 34 tisuće korisnika u prosjeku primati 70 eura veću mirovinu mjesečno, istaknuo je Ružić te dodao kako se time snažnije vrednuje doprinos osoba koje su tijekom svojega profesionalnog vijeka obavljale odgovorne i zahtjevne dužnosti u obrambenom i sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske.
„Oporbeni prijedlog koji se raspravljao u Saboru u lipnju o. g. tražio je da se ukine smanjenje samo za korisnike sa statusom branitelja, dok bi se na sve ostale koji primaju mirovinu po ovom Zakonu, a riječ je u ovom trenutku o više od 6200 umirovljenih djelatnih vojnih osoba, policajaca ili ovlaštenih službenih osoba, umanjenje od 8-20 % nastavilo primjenjivati“, istaknuo je ministar Ružić. Pojasnio je da se izmjenama Zakona fleksibiliziraju i uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu te prilagođavaju ranijim uredbama unesenim izmjenama kategorije tzv. beneficiranog ili staža s povećanim trajanjem.
„Uz uvjet 30 godina ukupnog staža, onaj dodatni uvjet od 15 godina staža s povećanim trajanjem primjenjivat će se kroz priznavanje samo rada na poslovima i dužnostima djelatnosti iz obuhvata ovog zakona, s obzirom na ranije široko ukidanje radnih mjesta s beneficiranim radnim stažem.
Također, Zakon će se uskladiti i s drugim propisima u mirovinskom sustavu. Posebno je važno naglasiti da je 2025. donesen temeljni Zakon o mirovinskom osiguranju s kojim je usklađivanje posebnih zakona najavljeno“, rekao je ministar Ružić.
Predložene izmjene dio su kontinuiranih aktivnosti Vlade RH usmjerenih na razvoj mirovinskog sustava i potporu osobama koje su svoj profesionalni vijek posvetile službi Republike Hrvatske. Izmjene zakona koje se sada predlažu, godinama su zagovarali u javnosti, te dopisima i na održanim sastancima obrazlagali sindikati zaposlenih u MUP-u te udruge umirovljenih policajaca i umirovljenih vojnih osoba.
Izmjene zakona koje se predlažu dio su kontinuirane politike unapređenja ukupnih aspekata života u uređenoj državi, a u ovom slučaju i daljnjeg razvoja mirovinskog sustava. Cilj je donositi promjene profesionalno, odgovorno i sustavno, vodeći računa da zakonski propisi budu međusobno usklađeni, povezani i funkcionalni.
„Zato nastavljamo otvoren dijalog kroz javno savjetovanje. Svako očitovanje i svaki argumentirani prijedlog razmotrit će se objektivno i bez predrasuda te će se svi kvalitetni i utemeljeni prijedlozi nastojati ugraditi u konačni prijedlog izmjena i dopuna ovog važnog zakona“, pojasnio je ministar Ružić.
Istodobno, stvaraju se kvalitetniji okvir za razvoj i obnovu kadrova u vojsci, policiji i sigurnosnim službama, u skladu s današnjim društvenim i gospodarskim okolnostima, istaknuto je u zaključku pojašnjenja prijedloga izmjena i dopuna zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Ministar Ružić osvrnuo se i na inflatorne učinke te je pojasnio da neće biti potrebno osiguravati dodatna sredstva izvan postojećih proračunskih planova, već će se ostvariti uštede na drugim proračunskim stavkama ako to bude potrebno: „Važno je navesti da će ove mjere za hrvatske branitelje biti obuhvaćene kao izdvajanja za povezane aktivnosti s obranom u smislu ostvarivanja NATO standarda i ciljeva.“
Osvrnuo se i na usporedbu s plaćama zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, kazavši da ne stoji ni krajnje zlonamjerna teza da se plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama zamrzavaju, dok hrvatskim braniteljima rastu naknade: „Plaće zaposlenih u državnim i javnim službama u ovoj godini nisu zamrznute, već je osiguran rast osnovice od ukupno 3%. Ne radi se ni o kakvom zamrzavanju, već o zadržavanju prava - bez dodatnih, novih povećanja. To je premijer jasno objasnio i prilikom predstavljanja mjera protiv inflacije. Sve što je dogovoreno sa sindikatima na početku godine ostaje na snazi za ovu godinu, a za iduću godinu tek će se pregovarati. Isto vrijedi i u pogledu indeksacije mirovina i kontinuiranog trenda rasta mirovina za naše umirovljenike- rekao je ministar Ružić i naglasio da će osnovica na plaće od 2016. zaključno s krajem 2026. biti povećana za čak 52,6 posto“.
„Tome treba dodati i rast koeficijenata na plaće, prosječno od 30%, nakon velike reforme plaća 2024., kao i druga materijalna prava. Plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru nisu zamrznute, već je intencija da one rastu u idućem razdoblju postupnijom i racionalnijom dinamikom uzimajući u obzir snažan rast u proteklih deset godina“, pojasnio je ministar Ružić.
Medved: Ne može se 'prepakirati' nešto što je bilo potpuno nepripremljeno niti uspoređivati s kvalitetnim, dobro analiziranim, precizno definiranim skupinama i mjerama koje se predlažu
Predložene izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji prezentirao je državni tajnik Darko Nekić, koji je istaknuo tri ključne teze: povećanje iznosa najniže mirovine i uvođenje dodatka uz mirovinu te povećanje iznosa naknade plaće za njegovatelje 100% HRVI-a, što je detaljno i obrazložio.
Izmjene i dopune Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba koje se predlažu od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dodatno je pojasnila ravnateljica Melita Čičak.
Odgovarajući na pitanje novinara jesu li ovi zakoni „prepisani i prepakirani“ oporbeni prijedlozi, ministar Medved je istaknuo kako je njihov prijedlog o kojemu je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju o. g. nije usporediv s ovim prijedlozima: „Radi se o najobičnijem političkom manifestu, nepripremljenom i parcijalnom… Zaboravili su u svom prijedlogu više od 95 tisuća umirovljenih branitelja, zanemarili činjenicu sudjelovanja u borbenom sektoru, napravili paušalan fiskalni učinak, jasno da taj prijedlog nije bio stručno pripremljen i ne može se 'prepakirati' nešto što je bilo potpuno nepripremljeno niti uspoređivati to s kvalitetnim, dobro analiziranim, precizno definiranim skupinama i mjerama koje se predlažu.“
Pozvao je sve ako im je zaista stalo do hrvatskih branitelja i imaju plemenite i konstruktivne ideje usmjerene na konkretan doprinos, da se obrate Ministarstvu hrvatskih branitelja sa svojim prijedlozima jer nama je uvijek u interesu podizanje standarda i poboljšanje statusa hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Također, pozvao je hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, kao i sve zainteresirane, da danas od 13 sati u narednih mjesec dana pogledaju nacrte prijedloga izmjena i dopuna dvaju zakona na e-savjetovanju te daju svoje komentare i eventualne prijedloge koji će se razmotriti. Ujedno je najavio da prijedlozi idu u saborsku proceduru početkom rujna, a njihova primjena očekuje se od 1. siječnja 2027.
