Dok se obilježava jubilarna 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak, kojom je oslobođeno pet stotina četvornih kilometara hrvatskog teritorija u samo 31 sat, mnogi ne znaju da su postrojbe iz Bjelovarsko-bilogorske županije odigrale ključnu ulogu u ovoj munjevitoj akciji koja je najavila konačno oslobođenje svih okupiranih područja.
Bjelovarska 105. u 24 sata od civila do bojišnice
Jedna od najdojmljivijih, a manje isticanih epizoda Bljeska svakako je podvig 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara. Za razliku od gardijskih brigada koje su bile u stalnom sastavu, bjelovarska brigada ušla je u operaciju direktno iz mobilizacije – praktički od kuće na prvu crtu.
“Dobili smo poziv uoči akcije i u samo 24 sata morali smo okupiti naše ljude i krenuti na bojište,” prisjetio se zapovjednik Zlatko Ferenčević. Zamislite samo logistički izazov: prijeći iz mirnodopskog života u potpuno ratno djelovanje u jednom danu. Trgovci, učitelji, poljoprivrednici, liječnici – svi su se u tren oka preobrazili u vojnike spremne za oslobađanje Hrvatske.
Bjelovarski su vojnici stali rame uz rame s elitnim gardijskim brigadama na zapadnoslavonskom ratištu. Dijelovi 105. brigade napredovali su pravcem Nova Gradiška prema Okučanima, dok je drugi dio brigade prodirao smjerom Subocka, Lipik i Bijele Stijene, čime su presudno pridonijeli slomu neprijatelja na sjevernom dijelu bojišta.
Iako 105. brigada nije sudjelovala u glavnim napadnim operacijama Oluje, njezini su pripadnici imali ulogu u obrambenim i logističkim zadaćama tijekom kolovoza 1995.
Posljednji herojski korak Davora Hegedića
Specijalna jedinica policije PU Bjelovarsko-bilogorske, poznata kao “Omega”, imala je važnu ulogu u prvim satima Bljeska. Tada je Bjelovar podnio i jednu od svojih najtežih žrtava – poginuo je 24-godišnji specijalac Davor Hegedić, zvani Dado, u akciji kod Gornjeg Kovačevca.
Nakon ranjavanja, suborci su ga u dramatičnim okolnostima nosili kilometrima kroz teško prohodan teren do ceste. Prebačen je helikopterom, no nažalost je preminuo na putu prema bolnici. Njegov prijatelj i suborac Dinko Tandara vratio se s jedinicom na teren već iste noći.
Dado je postao simbol hrabrosti i odanosti Omege, a njegova majka Nada i danas vodi Udrugu roditelja poginulih branitelja BBŽ, ponosno čuvajući uspomenu na sina i sve poginule branitelje iz županije.
Tajne iza neprijateljskih linija: izviđači iz sjene
Dok se glavnina borbi vodila na glavnim prometnicama, odvijale su se i manje vidljive, ali iznimno važne operacije na rubnim dijelovima bojišta. Primjerice, posebna 265. izvidničko-diverzantska satnija iz sastava bjelovarskog Zbornog područja imala je zadatak duboko iza neprijateljskih linija.
Njeni pripadnici krišom su se probili šumskim putevima pravcem Gorice, Pivare i šumskog rezervata Prašnik u neprijateljsku pozadinu kako bi presjekli komunikaciju između Novske i Nove Gradiške. Ova riskantna akcija “tihih ratnika” bila je ključna za potpuni uspjeh – neprijatelju je onemogućeno pregrupiranje ili organizirani uzmak, što je ubrzalo hrvatsko napredovanje.
Na sjevernom krilu bojišta, oko područja Pakraca i planine Psunj, odvijale su se “završne operacije čišćenja” preostalih uporišta. U tim manje poznatim borbama sudjelovala je 52. domobranska pukovnija Daruvar, sastavljena od lokalnih ljudi Bilogore. Oni su tijekom Bljeska uspješno blokirali snage pobunjenika oko Pakraca, spriječivši ih da krenu u pomoć Okučanima ili ugroze bok hrvatskih snaga.
Nakon završetka glavnih borbi, bjelovarski domobrani zajedno sa specijalcima detaljno su pretražili teško pristupačne terene Psunja. Specijalna policija prošla je kroz šumske vrhove Kik, Čardak i Trnakovac te uz pomoć 52. pukovnije neutralizirala posljednja žarišta otpora na planini.
Garešnica – tajno središte planiranja Bljeska
Malo tko zna da je Garešnica, gradić na području Bjelovarsko-bilogorske županije, tijekom Bljeska bila važan strateški centar. Još u siječnju 1995. tamo je tajno uspostavljeno izdvojeno zapovjedno mjesto Glavnog stožera HV za pripremu operacije. U zgradi današnje gradske uprave Garešnice nalazio se operativni tim koji je koordinirao napad.
Ta lokalna baza za planiranje značila je da su mnogi ključni zapovjednici i logističari boravili u Garešnici uoči i tijekom akcije, oslanjajući se na gostoprimstvo i podršku lokalnog stanovništva. Mještani Garešnice i okolnih mjesta znali su da se “nešto veliko sprema” – krajem travnja 1995. primijećen je pojačan promet vojske, no detalji su čuvani u tajnosti.
Unatoč tome, moralna podrška ljudi iz pozadine bila je opipljiva: od dostavljanja hrane i potrepština postrojbama na terenu do masovnog odziva dragovoljaca iz ovog kraja.
Dan kada se slavila dugo čekana sloboda
Kada je 1. svibnja 1995. osvanuo dan akcije, mnogi su stanovnici Bjelovara, Daruvara, Čazme, Garešnice i drugih mjesta sa strepnjom pratili prve vijesti. Čim se pročulo da je Zapadna Slavonija oslobođena, cijeli je kraj zapljusnuo val oduševljenja.
Spontano su organizirana slavlja toga Praznika rada 1995. – na bjelovarskom korzu i gradskim trgovima okupili su se građani zajedno s braniteljima koji su se počeli vraćati s ratišta. U mnogim se mjestima prvo slavilo uz sirene i zvonjavu crkvi, a odmah zatim priređeni su svečani dočeci.
Garešnica i danas svake godine 1. svibnja posebno obilježava i Dan rada i obljetnicu Bljeska – sve počinje misom i polaganjem vijenaca kod spomenika braniteljima, nakon čega slijedi druženje uz tradicionalni vojnički grah za sve građane. Ta tradicija vuče korijen upravo od onog prvog zajedničkog slavlja 1995., kada je grah skuhan za osloboditelje i narod imao okus dugo čekane slobode.
Nasljeđe junaštva koje živi i danas
Posljedice Bljeska snažno su odjeknule i nakon 1995. u ovom kraju. Mnoge obitelji iz Bjelovarsko-bilogorske županije dočekale su povratak svojih članova kao pobjednika, ali nažalost neke su oplakivale poginule heroje.
U spomen na njih diljem županije podignuta su obilježja – od spomen-ploča u policijskoj upravi posvećenih poginulim “Omegama”, do spomenika u gradskim parkovima. Svake godine oko 1. svibnja organiziraju se komemoracije u Bjelovaru, Garešnici, Daruvaru i drugim mjestima.
Lokalni veterani aktivno se trude očuvati sjećanje na te događaje. U Bjelovaru je pokrenuta izrada monografije ratnog puta 105. brigade upravo da bi se dokumentirali svi detalji i sačuvale priče za buduće generacije. Izdana je i monografija specijalne policije “Omega” za razdoblje od 1991. do 1996. godine, gdje je Bljesak zabilježen kao jedan od vrhunaca njihova doprinosa.
Mnogi Bjelovarčani tek su nakon 1995. doznali za herojske pothvate svojih susjeda u Bljesku – poput toga da je susjedov sin bio jedan od onih izvidnika koji su se provlačili kroz rezervat Prašnik, ili da je tihi poštar iz ulice zapravo vodio vod 105. brigade u jurišu kod Lipika.
Takve priče, dugo možda skromno prešućivane, danas se prepričavaju na obljetnicama i u medijima, zbog čega Bljesak nije samo službeni podatak nego živa lokalna legenda. Bjelovarsko-bilogorska županija s ponosom čuva uspomenu na svoju ulogu u svibnju 1995. – kroz ove priče o hrabrosti, zajedništvu i žrtvi, koje i široj javnosti svjedoče o ljudskoj strani jedne briljantne vojne pobjede.
