Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom. Na taj je dan 1919. godine na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana velika narodna skupština na kojoj se okupilo oko 10.000 Međimuraca. Aklamacijom je donesena povijesna odluka o odcjepljenju Međimurja od Mađarske te izražena pripadnost hrvatskom narodu.
Hrvatski sabor je 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglasio spomendanom. Od tada se taj dan diljem Međimurja obilježava nizom prigodnih događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim pojedincima i čuva sjećanje na povijesne događaje presudne za budućnost našeg kraja.
I ovogodišnje obilježavanje u Međimurskoj županiji započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, a potom je nastavljeno u Čakovcu.
Počast dr. Ivanu Novaku u Macincu
U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih sudionika u oslobođenju Međimurja od mađarske vlasti, na što je, u prisustvu župana Međimurske županije Matije Posavca, zamjenike župana Međimurske županije Marija Medveda i Elvisa Kralja, ravnateljice OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Božene Dogša i ostalih građana podsjetio Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće.
Sjećanje na dr. Vinka Žganca u Vratišincu
U Vratišincu se izaslanstvo Međimurske županije i predstavnici javnog života, predvođeni načelnikom Općine Mihaelom Grbavcem, predsjednicom Općinskog vijeća Štefanijom Jambrošić, ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Majom Lukman Šprajc, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoranom Turkom te mještanima, prisjetilo života i djela dr. Vinka Žganca.
Dr. Vinko Žganec dao je nemjerljiv doprinos pripojenju Međimurja matici zemlji. Njegovo djelo Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja imalo je ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu, gdje je poslužilo kao jedan od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja hrvatskom prostoru. Bio je istaknuti hrvatski etnomuzikolog, melograf i akademik te jedan od najznačajnijih zapisivača narodnih pjesama, plesova, običaja i obreda. Rođen u Vratišincu, a tijekom cijelog je života iskazivao duboku povezanost i ljubav prema rodnom mjestu, Međimurju i hrvatskom narodu.
Obilježavanje u Prelogu
Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednik gradskog vijeća Dražen Novak, predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa, predsjednik Mjesnog odbora Cirkovljan Božo Glavina te predstavnici Matice hrvatske ogranka Čakovec položili vijenac na grob Jurja Lajtmana.
Juraj Lajtman bio je svećenik, pisac i jedan od vođa međimurskih intelektualaca te istaknuti borac za prava hrvatskog naroda. Uoči Prvog svjetskog rata, uz Luku Purića, dr. Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka i dr. Vinka Žganca, bio je jedan od najustrajnijih pobornika hrvatskog kulturnog i političkog preporoda Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik djelovao je u Daruvaru i Kotoribi, gdje je utemeljio hrvatski pjevački zbor i poticao bogat kulturni život. Bio je aktivan u cecilijanskom pokretu te je 1912. godine, zajedno s Kuharom i Lipnjakom, sastavio i u Zagrebu tiskao poznati molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš ljubav moja“, a bio je i član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje.
Počast u Čakovcu
Na čakovečkom groblju u Mihovljanu vijenci su položeni na grob dr. Ivana Novaka. Počast su odali župan Matija Posavec sa zamjenicima, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, zamjenica gradonačelnice Lana Remar te predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga.
Prisjećajući se događaja od prije 107 godina, istaknuto je kako se upravo u Čakovcu toga dana okupio najveći broj ljudi u povijesti Međimurja, koji su demokratski i jednoglasno odlučili da je jedina moguća budućnost Međimurja u okviru Hrvatske. Poručeno je kako je važno čuvati povijesno pamćenje i budućim generacijama ostaviti u nasljeđe sjećanje na ljude i događaje zahvaljujući kojima danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj.
Obilježavanje je završeno polaganjem vijenca kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju kod Katoličkog doma u Čakovcu. Otac Kapistran Geci bio je svećenik koji je u iznimno opasnim vremenima okupljao narod i osvješćivao važnost donošenja Rezolucije na velikoj narodnoj skupštini. Počast su odali predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu te Zrinske garde Čakovec na čelu s predsjednikom Đurom Belom, a molitvu je predvodio gvardijan Župe sv. Nikole biskupa fra Filip Đurđević, naglasivši važnost trajnog prisjećanja na ljude koji su svojim djelovanjem očuvali međimurski identitet.
