Rat koji nitko nije proglasio, ali svi vode
Ako se Treći svjetski rat definira kao globalni sukob velikih sila, onda on nije počeo eksplozijom, nego postupnim urušavanjem poretka stvorenog 1945. i 1991. godine. Današnji svijet obilježen je nizom paralelnih kriza — vojnim, ekonomskim, tehnološkim i informacijskim — koje zajedno čine rat niskog intenziteta između najvećih sila.
Nema rovova, ali ima sankcija. Nema mobilizacije, ali ima cyber-napada. Nema objave rata, ali ima borbi preko posrednika, rušenja vlada, ekonomskog ucjenjivanja i borbe za resurse.
1. Sjedinjene Američke Države: od globalnog policajca do obrane imperija
1.1. Južna Amerika – dvorište koje se ponovno budi
SAD desetljećima kontrolira političke procese u Latinskoj Americi. Danas se suočava s:
- jačanjem Kine u Brazilu, Argentini i Čileu
- ruskim utjecajem u Venezueli
- gubitkom monopola nad energetskim i rudnim resursima
Washington reagira starim metodama: sankcije, pritisci, “promjene režima”, vojna prisutnost. To stvara trajnu napetost i destabilizaciju.
1.2. Bliski i Srednji istok – beskrajni ratovi
SAD je od 2001. vodio ratove u Afganistanu, Iraku, Siriji i Jemenu, a danas:
- kontrolira ključne pomorske rute
- štiti Izrael
- suzbija iranski utjecaj
- pokušava spriječiti kinesko-ruski prodor u regiju
Rezultat je stalni sukob niskog intenziteta, bez jasnog kraja.
1.3. Globalna strategija – zadržati dominaciju
SAD želi spriječiti:
- kinesku ekonomsku dominaciju
- rusku vojnu ekspanziju
- europsku energetsku neovisnost
To vodi u stalne napetosti i stvaranje novih blokova.
2. Rusija: povratak imperija i rat u Ukrajini
2.1. Ukrajina – otvoreni front globalnog sukoba
Ruska invazija 2022. nije samo lokalni rat. Ona je:
- pokušaj vraćanja utjecaja nad postsovjetskim prostorom
- odgovor na širenje NATO-a
- test odnosa snaga između Rusije i Zapada
Zapad daje oružje, Rusija odgovara energetskim ucjenama, cyber-napadima i nuklearnim prijetnjama. To je najopasnija točka današnjeg svijeta.
2.2. Rusija i Europa
Rusija želi:
Europa želi sigurnost, ali je ovisna o en
- podijeliti EU
- oslabiti NATO
- zadržati energetski utjecaj
ergentima i tržištima. Rezultat je dugotrajna konfrontacija.
2.3. Rusija i SAD
Odnosi su najgori od 1962. godine. Obje strane se bore:
- preko Ukrajine
- preko sankcija
- preko cyber-prostora
- preko Afrike i Bliskog istoka
3. Kina: tiha, ali nezaustavljiva velesila
3.1. Ekonomski div koji postaje vojni
Kina je:
- najveći svjetski proizvođač
- najveći izvoznik
- druga vojna sila svijeta
- lider u umjetnoj inteligenciji i 5G tehnologiji
To je čini glavnim izazivačem SAD-a.
3.2. Novi kolonijalizam – “Pojas i put”
Kina ulaže u:
- Afriku
- Aziju
- Latinsku Ameriku
- Europu
Model je jednostavan: dajemo kredite i infrastrukturu – vi nama sirovine i političku lojalnost.
To je moderni oblik kolonijalizma, ali bez vojske – za sada.
3.3. Tajvan – potencijalna iskra globalnog rata
Ako Kina napadne Tajvan, SAD bi morao reagirati. To bi bio trenutak koji bi formalno mogao označiti početak otvorenog svjetskog rata.
4. Novi oblik kolonijalizma: ekonomsko ropstvo 21. stoljeća
Velike sile danas ne trebaju osvajati teritorij. Dovoljno je:
- kontrolirati luke
- kontrolirati rude i energente
- kontrolirati telekomunikacije
- kontrolirati valute i banke
- kontrolirati medije i informacije
Države koje ne pristanu na pravila – bivaju sankcionirane, destabilizirane ili izolirane.
To je harač 21. stoljeća: sirovine u zamjenu za “zaštitu”, a gotovi proizvodi po visokim cijenama.
5. Zaključak: Treći svjetski rat već traje – samo izgleda drugačije
Današnji rat nije rovovski, nego:
- ekonomski
- informacijski
- tehnološki
- energetski
- cyber
- preko posrednika
Velike sile se bore za:
- resurse
- tržišta
- utjecaj
- ideologiju
- geopolitičke zone
A male države postaju bojno polje, neovisno žele li to ili ne.
Treći svjetski rat možda nije službeno proglašen, ali prema ponašanju velikih sila — on je već u tijeku.
Željko Tomašić
